BMW, Mercedes i Volkswagen za 4 godine neće postojati?!

To je oštro upozorenje njemačkog ekonomiste Moritza Schularicka, predsjednika Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, koji kaže da premium brendovi poput BMW-a, Volkswagena i Mercedes-Benza možda više neće postojati u svom sadašnjem obliku do kraja dvadesetih godina ovog stoljeća.

To predviđanje je iznio u velikoj nedjeljnoj političkoj talk show emisiji u Njemačkoj, izazvavši žestoku debatu o budućnosti automobilske industrije te zemlje i milionima radnih mjesta.

Kako preživjeti oluju

Iza njegovih riječi stoje moćne sile koje mnogi vozači već osjećaju kada pogledaju svoju sljedeću mjesečnu uplatu ili se pitaju da li bi njihov sljedeći automobil trebao uključiti bateriju umjesto da toči gorivo.

Elektromotori, novi softver i nadolazeće tehnologije autonomne vožnje mijenjaju način na koji se automobili proizvode i prodaju, dok visoke cijene energije i globalna konkurencija stvaraju dodatni pritisak. Pitanje je koliko tradicionalnog njemačkog automobilskog svijeta može preživjeti tu oluju neoštećen.

Oštro upozorenje za veliku trojku Njemačke

U svom televizijskom nastupu, Schularick je tvrdio da je malo vjerovatno da će trenutna struktura tri velika njemačka proizvođača automobila opstati nepromijenjena do 2030. godine. Rekao je da ne vjeruje da će Volkswagen, BMW i Mercedes Benz i dalje postojati u svom sadašnjem obliku na kraju decenije, s obzirom na to u kakvom se trenutno nalazi njemački automobilski sektor.

Nije predvidio da će brendovi nestati s ulica preko noći. Umjesto toga, ukazao je na vjerovatnoću dubokog restrukturisanja, velikih spajanja ili preuzimanja kontrole od strane strateških investitora i provođenja radikalnih promjena.

Kao primjer, naveo je švedski brend Volvo Cars, koji je ušao u orbitu kineske grupe Geely 2010. godine, a kasnije se ponovo etablirao kao lider u elektrifikaciji i dizajnu usmjerenom na sigurnost.

Schularickovi komentari imaju dodatnu težinu zbog njegove uloge u Kiel institutu, vodećem istraživačkom centru koji savjetuje kreatore politika o globalnim ekonomskim trendovima. Institut je specijaliziran za globalizaciju, trgovinu i strukturne promjene, što njemački automobilski sektor, koji je pretežno usmjeren na izvoz, stavlja u njegovo vidno polje.

Električni automobili, softver i utrka za autonomijom

Po Schularickovom mišljenju, glavni problem nije samo zamjena benzinskog motora električnim motorom ispod haube. On tvrdi da električna mobilnost zahtijeva potpuno redizajniranje proizvodnih linija, lanaca snabdijevanja i poslovnih modela, pri čemu su baterije, energetska efikasnost i integrirani digitalni sistemi sada u središtu konkurencije.

Uz sve to, dolazi i utrka za autonomnu vožnju i naprednu pomoć vozačima. Schularick je upozorio da Njemačka riskira da se previše fokusira na prošle uspjehe i greške u politici, dok drugi napreduju s tehnologijom autonomne vožnje, povezanim uslugama i umjetnom inteligencijom u vozilima.

Nazvao je ozbiljnom zabrinutošću da bi Njemačka mogla ponovo zaostati u onome što opisuje kao sljedeću revoluciju u mobilnosti.

Za obične vozače, ove promjene se pojavljuju na male, ali primjetne načine. Novi automobili dolaze s velikim ekranima osjetljivim na dodir, stalnim ažuriranjima softvera i aplikacijama sličnim telefonima, dok brige o stanicama za punjenje i računu za struju zamjenjuju stare rasprave o cijenama goriva i izmjeni ulja. Hardver i dalje izgleda poznato na prilazu, ali posao koji stoji iza njega se brzo mijenja.

Industrija i političari uzvraćaju

Ne prihvataju svi Schularickove sumorne prognoze. Hildegard Muller, koja vodi Njemačko udruženje automobilske industrije, nazvala je njegovo predviđanje "apsurdnom prognozom" i branila snagu njemačkih proizvođača.

Tvrdila je da mnoge kompanije ostaju uspješne, ali ih sputavaju izbori nacionalne politike i visoki troškovi energije koji opterećuju fabrike i dobavljače.

Muller i udruženje na čijem je čelu više puta su upozoravali da se Njemačka suočava s krizom lokacija u proizvodnji automobila. Ankete koje je grupa navela pokazuju da mnoge firme odgađaju ili otkazuju investicije kod kuće i umjesto toga se okreću regijama poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država, dok veliki broj njih izvještava o smanjenju broja radnih mjesta i strahu za svoju konkurentnost.

Sa političke strane, Cem Ozdemir, član Zelene stranke, izrazio je veće povjerenje u sposobnost industrije da se prilagodi. Umanjio je strahove da će kineski investitori jednostavno preuzeti kontrolu nad kompanijama poput Mercedes Benza i insistirao da, ako svi uključeni pravilno obave svoj posao, transformacija se može upravljati.

Finansijski stres u Porscheu, Volkswagenu i Mercedesu

Šira napetost se također ogleda u rezultatima kompanije. Porsche je pretrpio pad profita od 95,7%, što smanjuje prosječnu zaradu za širu Volkswagen grupu i naglašava koliko brzo marže mogu ispariti na promjenjivom tržištu. Takav pad vrši pritisak na menadžment da smanji troškove, odgodi projekte ili traži nova partnerstva.

Istovremeno, ni Mercedes Benz ne uživa u svom najboljem periodu, iako se čini da se kompanija stabilizuje. Najnovija generacija kompaktnog modela CLA privukla je snažnu pažnju medija i interes kupaca, što je mali znak da brend i dalje može stvoriti buku na prepunom premium tržištu.

Ovi primjeri pomažu objasniti zašto Schularick govori o postojećim strukturama, a ne samo o nazivima brendova. Ono što on predviđa je svijet u kojem poznati logotipi mogu i dalje sjati na rešetkama i volanima, ali vlasništvo, kontrola i strategija mogu izgledati vrlo drugačije iza kulisa.

Za investitore, radnike i kupce, ta vrsta tihe promjene može biti jednako važna kao i nova značka.

Šta bi ovo moglo značiti za vozače i radnike

Znakovi upozorenja već su vidljivi u statistikama zaposlenosti. Od 2019. godine, njemačka automobilska industrija izgubila je 120.000 radnih mjesta, pri čemu su kompanije dobavljači posebno teško pogođene, a mnogi od njih u nedavnim anketama opisuju svoju trenutnu situaciju kao lošu ili vrlo lošu.

Za ljude u fabrici, strukturne promjene mogu značiti neizvjesnost oko smjena, prekvalifikacije ili čak i toga hoće li fabrika još uvijek postojati za nekoliko godina.

Za kupce, to se može prevesti u više cijene, manji izbor modela ili više automobila proizvedenih u zajedničkim poduhvatima sa stranim partnerima koji donose ključno znanje o baterijama ili softveru. Koliko bi onda ljubitelji BMW-a ili Mercedesa zaista trebali biti zabrinuti?

Većina stručnjaka bi rekla da nema potrebe očekivati ​​da će ovi brendovi nestati s cesta u narednih nekoliko godina. Istovremeno, Schularickovo upozorenje sugerira da će do trenutka kada današnji tinejdžeri budu kupovali svoj prvi automobil, korporativna mapa iza tih marki možda biti precrtana, moguće s novim stranim investitorima ili dubljim savezima.

Debata koja se sada odvija u Njemačkoj zapravo se odnosi na to hoće li zemlja pomoći u oblikovanju budućnosti mobilnosti ili će se uglavnom prilagoditi odlukama donesenim negdje drugdje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad